Povijest

Sv. Ivan Zelina pripada onim naseljima sjeverozapadne Hrvatske o čijem ranom postojanju svjedoče pisane isprave iz 12. stoljeća.

DVIJE SAČUVANE ISPRAVE:
Prva od Hrvatsko-Ugarskog kralja Bele IV. Iz roda Arpadovića izdana u stolnom Biogradu, a druga od njegova sina kralja Emerika.
U obje isprave Zelina se spominje u kontekstu posjeda Zagrebačke biskupije. Kralj Emerik 1200. godine izdao je ispravu kojom zagrebačkoj Crkvi potvrđuje pravo na posjed Čazmu i Zelinu. Vrlo detaljno se opisuju granice posjeda. Ispravu kralja Emerika iz 1200. godine Tkalčić je uvrstio u „Povjestne spomenike Zagrebačke biskupije XII. I XIII. st. pod red. br. X. Isprava se nalazi u „Liber privilegior. Episc. Zagrab.“ List 30 u posjedu Zagrebačke nadbiskupije.
Ova je isprava vrlo značajna za Zelinu iz više razloga, a između ostalog i zbog toga jer se u njoj prvi puta spominje „crkva Sv. Ivana Krstitelja u Zelini.“
Dakle, možemo zaključiti da postoje pisana vrela koja govore o postojanju Zeline u XII.st. iako iz njih ne možemo zaključiti kada je nastala.

Godine 1201. spominje se Sv. Ivan Zelina kao sjedište župe.

15. studenoga 1340. godine ban Mikac na molbu Ivana – župnika crkve Sv. Ivana Krstitelja, potvrdio je ispravu o slobodama naroda i hospita u trgovištu Zelina,
koju je on osobno izdao 1328. godine.

1.prosinca 1383. godine Akvilejski patrijarha Filip podjeljuje oprost onima koji na blagdane: Nova Godina, Bogojavljenje – Sveta tri kralja, Veliki Petak, Uskrs, Tijelovo i Duhove pohode crkvu Sv. Ivana Krstitelja.

1397. godina - Fabijan Bičkele vlasnik je Zelingrada, pristaša kralja Sigismunda koji je u Križevcima održao „Krvavi Sabor“. Danas, dakle 2014. godine, u župu Sv. Ivana Krstitelja u Zelini spada i  kapela Sv. Petra u Novom Mjestu. Na tom mjestu gdje se danas nalazi kapela sv. Petra, 1409. godine  postoji  župna crkva Sv. Petra i ima župnika Luku.

Godine 1557. Turci nadiru dolinom Lonje od Save - bitka kod rijeke Lonje između Sv. Helene i Rakovca. Alapić - Lenković i Kerečeniji s oko 1000 pješaka i konjanika potukli četiri puta jaču Tursku silu. Turke otjerali do Save, gdje ih se mnogo utopilo. Bila je to velika pobjeda - zabilježio Antun Vramec u  „Kronici“.

Godine 1557. iz Čazme je zbog opasnosti od Turaka, otpremljeno u Zelingrad 5-6 sanduka sa spisima koji se odnose na javnu upravu, a važni su za Kraljevinu.

25. siječnja 1601. godine Hrvatski Sabor poziva vlasnika grada Zeline Ladislava  Kerečenija - da vrati  pohranjene dokumente, jer se sumnja da je neke otuđio.

1609. godine - spominje se kapela Sv. Apostola u Psarjevu Gornjem, podaci iz vizitacije 1708; 1718; 1720, a iza 1761. se ne spominje. 1669. godine - učitelj u Zelini bio je Nikola Orahovački. Brigu oko škole vodili su župnici, a također orguljaši i zvonari.

Godine 1704. - Spominje se kapela Sv. Juraja u Psarjevu (Gornjem).

Godine - 1720. gradila se današnja crkva Sv. Ivana Krstitelja u Sv. Ivanu Zelini. Od prijašnje  crkve ostao je zvonik, koji i danas nosi obilježje tadašnje fasade. „Preskočimo“ dva stoljeća i nekoliko desetljeća te ustanovimo: „… crkva je pretrpjela štete od detonacije koja se dogodila, prema kazivanju svjedoka, uoči Male Gospe 7. IX. 1944. godine, kad  je minirano skladište streljiva blizu crkve. Popucali su zidovi i stradali prozori od detonacije.“

Danas, 2014. godine, ova župa broji nešto manje od 8 000 duša. U župi djeluje zajednica mladih,  vrlo aktivna zajednica Caritasa, Marijina Legija, zajednica Šenštatskog pokreta, Biblijska grupa, tri zbora koja animiraju pjevanje tijekom bogoslužja i zajednica ministranata. Nastojimo obavljati proštenja kod svih kapelica tijekom godine, a neke filijale kao primjerice Sv. Juraj na Psarjevu, liturgijski su aktivne svake nedjelje.